Veliki trenažni ciklusi (makrociklusi) koji najčešće traju godinu dana se sastoje iz 3 dela:
- Pripremni period
- Takmičarski period
- Prelazni period
Cilj pripremnog perioda je adekvatna priprema za predstojeća takmičenja. Osnovni cilj takmičarskog perioda je postizanje najboljih rezultata na najvažnijim takmičenjima. A šta su ciljevi prelaznog perioda?
Osnovni ciljevi prelaznog perioda su ODMOR i OPORAVAK, a zatim i RAZVOJ FIZIČKIH SPOSOBNOSTI i RAD NA POBOLJŠANJU TEHNIČKO – taktičkih VEŠTINA.
Odmor je osnovni cilj u prelaznom periodu. Odmor može biti pasivan – kada se ne učestvuje u bilo kakvoj vrsti treninga i aktivan – kada se rade relaksirajući treninzi u kombinaciji sa masažom i drugim netrenažnim tehnikama koje omogućavaju odmor svih sistema organa, a posebno lokomotornog sistema. Oporavak se uglavnom vezuje za tretiranje povreda koje su nastale tokom takmičarskog perioda a nisu u potpunosti zalečene. Prelazni period je najbolje vreme kada se u potpunosti mogu sanirati povrede nastale u periodu tesnog režima treninga i takmičenja kada nije bilo prostora da se dovoljno vremena posveti rehabilitaciji.
U drugu kategoriju ciljeva spadaju razvoj fizičkih sposobnosti i rad na poboljšanju tehničko – taktičkih veština. Pre objašnjenja kako i na koji način se fizičke sposobnosti i tehničko – taktičke sposobnosti mogu podići na viši nivo potrebno je imati u vidu da obim rada NE TREBA DA BUDE VELIKI. Ako je obim ili količina rada velika nemoguće je da se organizam u potpunosti odmori i oporavi u ovom periodu, tj. pripremi za velika opterećenja tokom pripremnog i takmičarskog perioda. Ovo posebno važi za mlađe uzrasne kategorije. Mladom organizmu je potrebno više vremena da se oporavi od velikih trenažnih opterećenja kojima je bilo izlagano tokom pređašnje sezone te su potpun odmor i oporavak neophodni kako bi se mogla izdržati trenažna opterećenja u narednoj sezoni. U prezalnom periodu mladi sportisti NE TREBA DA UČESTVUJU NA TAKMIČENJIMA. Takmičenja bez obzira kog su karaktera nose izvesnu dozu psihološkog pritiska koji sportisti svakako trpe tokom cele godine kada se igraju zvanična takmičenja, te u prelaznom periodu to treba izbegavati. Takođe, ne preporučuje se da se u ovom periodu rade vežbe slične onima u takmičarskom periodu (specifično – pripremna sredstva) to ujedno znači nema takmičenja.
Sportisti koji su inferiorni u nekoj od motoričkih sposobnosti tokom prelaznog perioda mogu da rade na razvoju iste. Npr ko ima problem sa gipkošću u ovom periodu treba da radi vežbe istezanja kako bi već tokom pripremnog perioda mogao da postiže bolje rezultate. Prelazni period je pogodan za razvoj prvenstveno tehničkih a zatim i taktičkih sposobnosti jer se bez takmičarskog stresa i u dužem periodu može raditi na detaljima za koje nema vremena kada se utakmice igraju svake nedelje.
Struktura prelaznog perioda zavisi od mnogo faktora ali se u radu sa mladim sportistima posebna pažnja mora obratiti na obim rada (odnos odmora i rada) i fizičke i tehničko – taktičke trenažne ciljeve.
Bojan
Sva prava zadržana. Nijedan deo ovog teksta se ne može samovoljno umnožavati bilo kakvim putem bez podnesene potvrde i dopusta od strane autora.