Top Gym na sajmu fitnesa i rekreacije

Top Gym ove godine po prvi put gostuje na sajmu fitnesa i rekreacije BELFIS. Bojan Avramović i Mladen Opačić su predavači na sajmu fitnesa sa temom MOTORIČKA ANALIZA ZGLOBOVA U FUNKCIONALNOM TRENINGU.

Dođite da čujete mnogo interesantnih informacija o karakteristikama zglobova i na koji način bi treneri trebali da biraju vežbe da bi postigli maksimalne rezultate i sačuvali svoje vežbače zdravim.

U subotu 16. septembra 15-16h u BelExpo centru (Novi Beograd) uživaćete u predavanju u kome ćemo pričati i o načinima kako pripremamo vaterpolo reprezentacije Srbije za evropska i svetska prvenstva.

ULAZ JE BESPLATAN!!!

Bojan

Sva prava zadržana. Nijedan deo ovog teksta se ne može samovoljno umnožavati bilo kakvim putem bez podnesene potvrde i dopusta od strane autora.

Glavni uzroci posturalnih disbalansa

Ljudsko telo nije potpuno simetrično. Ali velike asimetrije u snazi i pokretljivosti mišića sa desne i leve streane tela nisu dobre. Osnovni uzroci posturalnih disbalansa su:

  • Promena motorne šeme usled velikog broja ponavljajućih pokreta
  • Povrede
  • Operacije
  • Nekompletna rehabilitacija posle povrede.

Veoma je bitno da se nakon povreda kostiju, zglobova, mišića pored vraćanja nivoa snage i gipkosti ozleđenih delova tela, povrate u funkcionalne motorne šeme. To radimo mi u Top Gym-u.

Bojan

Sva prava zadržana. Nijedan deo ovog teksta se ne može samovoljno umnožavati bilo kakvim putem bez podnesene potvrde i dopusta od strane autora.

Zdravo rame je jako rame

Zglob ramena je najpokretljiviji zglob ljudskog tela. Pokreti u zglobu ramena se mogu izvoditi u sve tri ravni sa velikim amplitudama. S druge strane, ramena moraju biti jaka i stabilna da se nebi povređivala. Prevelika pokretljivost – hipermobilnost nije dobra. Zato mišići oko i na lopatici moraju biti jaki da bi pružili stabilnost zglobu ramena posebno kada su ruke podignute iznad glave.

Jačanje mišića stabilizatora ramena svakako nećete postići klasičnim vežbama za ramena kao što su vertikalni potisak i letenje sa bučicama. Na videu ispod možete videti princip rada i primere vežbi kojima će se ojačati rotatori ramena u statičkim i dinamičkim uslovima. Pogledajte!

Pokrete nije potrebno izvoditi brzo i ne preterujte sa brojem serija i ponavljanja. Veoma je bitno vežbe izvoditi tehnički pravilno. Probajte!

Bojan

Sva prava zadržana. Nijedan deo ovog teksta se ne može samovoljno umnožavati bilo kakvim putem bez podnesene potvrde i dopusta od strane autora.

Trčanje na traci VS Trčanje na tvrdoj podlozi

Trčanje na tvrdoj podlozi se razlikuje od trčanja na tredmilu (traci za trčanje). Najbitnija razlika je u činjenici da se pri trčanju na tvrdom telo mora odgurnuti od podloge zadnjom nogom kako bi se težište pomerilo unapred i spustila prednja noga. Kada se trči na tredmilu pokreta odgurivanja gorovo da nema, već se zadnja noga gotovo povlači unaprad. Zbog toga je mehanika pokreta tj. uključivanje mišića prilično drugačije.

Trčanjem na tvrdoj podlozi mišići opružači kuka i primicači, pre svega adductor magnus izvode odgurivanje od podloge i njihov uticaj je veliki. Dok se trčanjem na tredmilu noga nakon što dođe u položaj iza tela samo premešta – povlači unapred bez izražene potrebe za odgurivanjem unapred.

Kao posledica toga više rade mišići pregibači – flexori kuka. Trčanje na tvrdom je zato bolje i ako možete da birate trčite napolju

Bojan

Sva prava zadržana. Nijedan deo ovog teksta se ne može samovoljno umnožavati bilo kakvim putem bez podnesene potvrde i dopusta od strane autora.

Trčanje sa tegovima na nogama!?!

Sigurno ste čuli za tegove koji se kače oko skočnog zgloba da bi se otežalo izvođenje vežbi. Ima li smisla nositi te tegove tokom trčanja ili u treningu košarkaša, odbojkaša, tenisera…

Rizik kojem se izlaže telo tokom treninga sa tegovima na nogama su:

  • Povrede kolena,
  • Pretreniranost mišića sa prednje i zadnje strane kukova,
  • Promena mehanike pokreta.

Povrede kolena nastaju jer je udarni moment koji trpe mišići, kosti i zglobovi nogu tokom trčanja posebno u trenutku kontakta prednje noge sa podlogom, znatno veći kada se koriste tegovi. Drugi razlog je što mišići koji savijaju i opružaju koleno moraju mnogo više da rade u ekscentričnom režimu (usporavajući pokrete) jer je u tom slučaju težina potkolenice i stopala uvećana za težinu tega i kako se brzina pokreta povećava većom silom mišići treba da kontrolišu kretanje. Obzirom da je tokom treninga veliki broj ponavljanja – koraka – skokova mišići se zamaraju i ne uspevaju da zaustave kretanja segmenta tela na vreme, što oštećuje koleno (zglobnu čauru, meniskuse i ligamente).

Mišići koji se nalaze sa prednje strane kuka vrše pregibanje, a mišići koji se nalaze sa zadnje strane opružanje u zglobu kuka. Tokom trčanja zbog velikog broja koraka ovi mišići dug vremenski period moraju da generišu veću silu od uobičajene kako se tehnika trčanja nebi kvalitativno menjala. Tu je koren sledećeg problema!

Usled promenjene težine sa kojom moraju da se bore mišići nogu nemoguće je zadržati istu mehaniku pokreta. Tehnika trčanja, bočnih kretnji, skokova itd se menja. Telo traži najoptimalnije uglove u zglobovima da bi se pokret izveo ali na račun kvaliteta pokreta. A nepravlina tehnika takođe povećava rizik od povređivanja.

Pozitivna strana treninga sa tegovima je jačanje mišića u specifičnim položajima koje se ne mogu imitirati izolovanim pokretima. Ali rizik od povreda je suviše veliki, da bi se treninzi radili na ovakav način.

Bojan

Sva prava zadržana. Nijedan deo ovog teksta se ne može samovoljno umnožavati bilo kakvim putem bez podnesene potvrde i dopusta od strane autora.

Zasto ti treniraš?

Kada krećete zagrevanje na početku treninga, jeste li svesni zašto ste došli na trening i zašto trenirate uopšte. Zašto vam je to bitno? Zašto radite baš te vežbe a ne neke druge?

Kao što sam već pisao, vežba ne treba da vam bude cilj, već sredstvo. Izabraćete vežbu koja će vam omogućiti da ostvarite cilj. Ako ga imate? Zapitajte se zašto trenirate i šta želite da postignete treningom? Kada odgovorite sebi na ta dva pitanja, mnogo će vam biti lakše da izaberete trenažne metode ili vežbe koje treba da radite kako bi postigli cilj. Jer ako ne znate kako, pitaćete nekoga, potražiti na internetu, napisaćete mail treneru koga ste našli na internetu…

Ako vam je bitno naćićete način da ostvarite svoj cilj. U suprotnom, trenirate besciljno. Gubite vreme. Ne vidite nikakve pomake u treningu.

Inspiraciju za pisanje ovog posta dobio sam nakon gledanje kratkog filma o Arnoldu Švarcenegeru. Pogledajte, i vi ćete uživati.

Da li se sada osećaš bolje

Bojan

Sva prava zadržana. Nijedan deo ovog teksta se ne može samovoljno umnožavati bilo kakvim putem bez podnesene potvrde i dopusta od strane autora.

Ovo je optimalan broj skokova na treningu

Broj skokova na jednom treningu zavisi pre svega od sporta koji dati sportista trenira. Jasno je da broj skokova na odbojkaše i fudbalere nije isti. Ali ova tema je važna iz razloga što se često može videti da treneri zadaju veliki broj skokova sportistima u jednoj seriji, npr. 10-12 skokova. Kada se to pomnoži sa brojem serija, a zatim i sa nekoliko različitih vrsta skokova koje se urade na jednom treningu dolazi se do broja između 100 i 200.

Treba imati u vidu sledeće principe kada se radi na razvoju eksplozivne snage.

– Skokovi se rade sa ciljem razvoja eksplozivne snage mišića nogu.

– Da bi se razvijala eksplozivna snaga potrebno je vežbe izvoditi maksimalnom brzinom.

– Maksimalnom brzinom se mogu raditi pokreti samo nekoliko puta, jer s povećanjem proja ponavljanja sposobnost ispoljavanja sile maksimalnom brzinom opada.

– S tim u vezi broj ponavljanja u seriji mora biti mali, tj. između 3-5 ponavljanja (skokova).

– Pauza između serija mora biti dugačka, kako bi se telo maksimalno odmorilo od prethodne serije skokova koja je bila vrlo intenzivna (što je preduslov za razvoj ekspolzivne snage).

Ukoliko se ispoštuju gore navedeni principi za izvođenje 150 ili 200 skokova je potrebno 2 do 3 sata treninga, bez da se radi bilo šta drugo. Što je potpuno besmisleno. Drugi razlog zašto nije dobro raditi veliki broj skokova u seriji je taj što ni u nijednom sportu nema situacije u kojoj sportista mora da izvede npr. 10 maksimalnih skokova u periodu od 10 sekundi. Već naprotiv, 1 ili 2 maksimalna skoka nakon čega sledi neka druga vrsta kretnji. Zato nema ni potrebe sportiste izlagati takovim opterećenjima ako u datom sportu nema takvih situacija.

Zato broj skokova u seriji treba da bude između 3-5, a pauze između serija dugačke između 1-3 minuta.

Bojan

Sva prava zadržana. Nijedan deo ovog teksta se ne može samovoljno umnožavati bilo kakvim putem bez podnesene potvrde i dopusta od strane autora.

Vežbe nisu cilj već sredstvo u treningu

Kada pravite plan, neophodno je da krenete od cilja. Zatim ćete izabrati metode i na kraju sredstva koja ćete koristiti. U treningu ciljevi mogu biti različiti i da bi se oni ostvarili koriste se trenažna sredstva – VEŽBE. Zapamtite vežbe su sredstva za postizanje ciljeva, a ne cilj sam po sebi.

Treneri nemojte se oduševljavati kada vidite novu vežbu, već se zapitajte kako je možete primeniti da bi postigli cilj u treningu koji vam je važan. Potrebno je da izazov koji je pred vama sagledate s kraja, tj šta je trenažni cilj. U tom slučaju koristićete metode i sredstva koja znate da biste postigli dati cilj. Nijedna vežba nije cilj sam po sebi, jer se vežbama samo postižu ciljevi.

Pristupite treningu iz drugačije perspektive… Možda vam se otvore novi horizonti!

Bojan

Sva prava zadržana. Nijedan deo ovog teksta se ne može samovoljno umnožavati bilo kakvim putem bez podnesene potvrde i dopusta od strane autora.

Mrtvo dizanje ti neće unistiti ledja

Mrtvo dizanje je jedna od najbitnijih vežbi koje treba da radite u tereteni. Ali od većine vežbača ćete čuti da će povrediti leđa ako rade mrtvo dizanje. DA, povrediće leđa ako nepravilno rade mrtvo dizanje. Kada su leđa povijena mogu se povrediti leđa podizanjem kutije od 3 kg sa poda, što je zanemarljivo malo u odnosu na opterećenja sa kojima se radi u teretani. A kada se radi pravilnom tehnikom mrtvo dizanje je bezbedna i izuzetno korisna vežba. Meni jedna od omiljenih.

Ukoliko se mrtvo dizanje radi sa savijenim leđima rizikuje se povreda kičmenog stuba i mišića koji se pružaju duž kičme. Povrede su veoma bolne i zahtevaju mirovanje. Ako radite vežbu pravilnom tehnikom, isključino sa kičmom u neutralnom položaju do neslućenih granica ćete ojačati mišiće zadnje lože u gluteuse. Zato naučite pravilnu tehniku i samo napred, vaša zadnjica će vam biti zahvalna.

Bojan

Sva prava zadržana. Nijedan deo ovog teksta se ne može samovoljno umnožavati bilo kakvim putem bez podnesene potvrde i dopusta od strane autora.

Čučanj se radi sa petama na zemlji

Čučanj je jedna od fundamentalnih kretnih struktura. I pravilna tehnika izvođenja čučnja je osnov treninga snage. Najčešća greška koja se uočava prilikom izvođenja čučnja je podizanje peta sa osloncem samo na prednjem delu stopala. U tom položaju opterećenje na kolena je veliko, posebno u donjim pozicijama kada se kost natkolenice i kost potkolenice dodiruju malim kontaktnim površinama, a ligamenti i tetive mišića trpe velika opterećenja. Usled podizanja peta kolena se postavljaju u poziciju suviše ka napred, čime se u velikoj meri smanjuje učešće mišića zadnje lože buta i gluteusa, u pokretu.

Butni mišići su pod velikim opterećenjem, a mišići zadnje lože i gluteusi su zanemarljivo uključeni u pokret. Pravilnim izvođenjem pokreta uspostavićete balans.

Bojan

Sva prava zadržana. Nijedan deo ovog teksta se ne može samovoljno umnožavati bilo kakvim putem bez podnesene potvrde i dopusta od strane autora.